Menu

Jakov M. Vežić

Morepress v1.0

Što je Morepress

S početkom stručnog osposobljavanja, još u 12. mjesecu prošle (2016.) godine, započeo sam s radom na mrežnoj platformi Morepress Sveučilišta u Zadru. Morepress je koncipiran kao online platforma za izdavanje znanstvenih časopisa/članaka i knjiga. Službeni opis Morepress platforme je kako slijedi:

Morepress je ogranak izdavačke djelatnosti Sveučilišta u Zadru usmjeren na inovativno stvaranje i diseminaciju digitalnih znanstvenih, nastavnih i stručnih publikacija u otvorenom pristupu sveučilišnih odjela i znanstveno-istraživačkih centara. Svrha Morepressa je unaprijediti izdavačku djelatnost Sveučilišta korištenjem naprednih digitalnih tehnologija usmjerenih na proces prikupljanja, stvaranja, uređivanja i prijenosa otvorenih sadržaja, te aktivno doprinositi predstavljanju hrvatske znanosti i kulture u mrežnom okružju. Cilj Morepressa je razviti nova ili prilagoditi postojeća tehnološka rješenja usmjerena na objedinjavanje i prijenos velike količine digitaliziranih sadržaja i sadržaja izvorno nastalih u digitalnom obliku unutar jedinstvenog mrežnog sjedišta koje je nazvano Morepress.

Morepress je podijeljen na Morepress Časopise i Morepress Knjige. U ovom postu pričat ću samo o grani časopisa, koja na današnji dan, 31. listopada 2017., izlazi iz otvorene Beta faze u divljinu i time napokon postaje potpuno iskoristiva za široku javnost. U posljednjih deset mjeseci, Morepress je preuzeo moje radno i neradno vrijeme, stoga smatram da vrijedi napisati ponešto teksta o cijelom procesu.

OJS

Morepress časopisi se temelje na besplatnom softveru otvorenog kôda zvanom Open Journal System. Morepress je stoga modificirani OJS: neke mogućnosti OJS-a su proširene, neke prilagođene a neke izbačene. Korištena je verzija OJS 2, iz razloga što trica još uvijek nema većine prijevoda za hrvatski jezik te joj nedostaje podosta mogućnosti koje su prisutne u dvici.

Ipak, većina mogućnosti bitnih za uredništva časopisa došle su u paketu. OJS nudi iznimno detaljan i kvalitetan uređivački proces: zaprimanje radova, recenziranje, uređivanje, objavljivanje, čak i izvoz podataka u repozitorije poput CrossRef-a. Kod OJS-a je također bitna prednost što se sve akcije (svi postupci registriranih korisnika – autora, urednika, itd.) bilježe. Tako se točno može znati kad je i tko zaprimio rad na recenziju, dobio povratnu informaciju, proslijedio uredniku, itd. Još jedna prednost je i automatizirano slanje e-pošte, čime se eliminira ljudski faktor – tako npr. autor članka može cijeli postupak proći sustavno, bez kontaktiranja pojedinih urednika ili čak recenzenata, čime se i potencijalno smanjuje učestalost neugodnih situacija.

Dodaci iz kućne radinosti

Međutim, koliko god OJS bio odličan, Morepress i Sveučilište trebali su puno više. Između ostalog, Morepress u odnosu na osnovni OJS donosi i:

  • Kvalitetnije i naprednije pretraživanje
    Temeljeno na Apache Solr/Lucene poslužitelju, omogućuje pretraživanje i automatsko indeksiranje cjelovitog teksta, čak i ako je u PDF-u.
  • Moderni i responzivni dizajn
    Iako OJS 3 sadrži poprilično dobar dizajn, za dvicu smo trebali prilagoditi postojeći. Dizajn je bio najteži izazov jer je trebalo sve sagraditi od temelja i prilagoditi općenitom vizualnom identitetu Sveučilišta.
  • Napredna statistika posjetitelja
    Za potrebe praćenja posjeta stranici koristi se Piwik, besplatni open-source alat.
  • Sustav sigurnosnih kopija
    Iako OJS pruža uslugu LOCKSS (Lots of Copies Keep Stuff Safe), uvijek valja biti dodatno oprezan. Stoga OJS stvara dnevne i tjedne kopije baza podataka OJS-a i Piwik-a te cijelog www foldera koje se spremaju i lokalno i na udaljenom poslužitelju.
  • Kvalitetan sustav za verzioniranje
    S obzirom da na Morepress-u radi više osoba, kao sustav za verzioniranje koristio se Git i privatni repozitorij na GitHub-u.
  • Zadiranje u kôd OJS-a
    OJS ponekad (što se tiče kôda) može biti genijalan, a ponekad paklen. Nerijetko se dogodilo da nam treba, primjerice, naziv najnovijeg članka na platformi. To se u idealnim okolnostima u OJS-a poziva preko Smarty templatea. Međutim, API objekta članka na glavnoj (index) stranici kôd OJS-a uopće ne poziva. Stoga smo na Morepress-u znatno proširili pozive API-ja na razne objekte kroz cijelu stranicu.
  • Testni poslužitelj
    U fazi otvorene Bete, bilo je bitno da posjetitelji žive produkcijske stranice ne naiđu na kaos koji neminovno nastaje u postupku prilagodbe i programiranja. Stoga se sav novi kôd prvo testira na cloud poslužitelju koji pruža Srce. Kada se uvjerimo da nove mogućnost ili promjene u dizajnu rade kako treba, preko GitHub-a se obavlja push&pull na produkcijski poslužitelj.
  • Unos svih brojeva časopisa Sveučilišta u Zadru

    Naravno, cijela platforma bi bila prazna da nije bilo nekoga tko bi unio sve dosadašnje brojeve časopisa Sveučilišta. Ovo je bio izniman izazov; članci su najčešće dvojezični te je bilo potrebno metapodatke (naslov, sažetak, ključne riječi, informacije o autorima, itd.) unijeti dva puta. Iz sažetaka je bilo potrebno gotovo uvijek micati nepotrebne nove redove nastale kopiranjem iz PDF-a, a OJS nije pomagao ni svojim inzistiranjem za e-mail adresama svih autora članaka kao obveznim (i jedinstvenim!) poljem.

    Sav ovaj posao (11 časopisa i njihov cjelokupni opus) vrijedno su obavili studenti Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru: Lucija Žilić, Domagoj Zafranović, Sara Anzulović, Kristian Burčul, Martina Vladisavljević i Damir Selimović. Sa svim unesenim člancima, bilo je dalje puno lakše raditi na pozadini Morepress-a te urednicima časopisa pružiti uvid u mogućnosti i prednosti ovakve platforme. Ovim putem se stoga iz sveg srca zahvaljujem studentima!

    Vrijedi spomenuti i da smo kao alat za organizaciju i raspodijelu poslova koristili Trello, kojeg ovim putem preporučam svima koji rade u timu.

    Prve radionice s uredništvima časopisa

    U bilo kakvom poslu automatizacije, digitalizacije ili drugog oblika unošenja računala u posao, skeptična osoba poput mene odmah pretpostavlja da će naići na otpor i da će cijela stvar pasti u vodu. Stoga me vrlo ugodno iznenadila reakcija apsolutno svih uredništava časopisa Sveučilišta. Na prvim radionicama, koje su služile uglavnom za upoznavanje s Morepress-om, urednici su izrazili oduševljenje i zainteresiranost, ističući kako su sretni da napokon postoji nešto što će im olakšati posao i čime će njihovi časopisi biti vidljiviji svim zainteresiranim čitateljima. Također, što je možda i najvažnije: urednici su često izrazili prijedloge za poboljšanjem nekih mogućnosti, poboljšanjem dizajna pa čak i javljali o bugovima na koje su naišli!

    Marketing

    O projektu ovakve veličine nemoguće je šutjeti, pa smo Morepress počeli promovirati vrlo rano: još u veljači, platformu smo promovirali putem službene stranice Sveučilišta te lokalnih portala i novina. Morepress smo predstavili i na konferencijama “Dani e-infrastrukture” 5. travnja 2017. te “PubMet 2017.” 21. rujna 2017. u Zagrebu. U sklopu promoviranja služimo se i društvenim mrežama Facebook i Twitter.

    Što dalje?

    Posao je daleko od gotovog. Sljedeći logični korak je uključivanje knjiga koje izdaje Sveučilište u Zadru u Morepress. Za te potrebe koristit će se Open Monograph Press, koji bi trebao biti prilagođen za Sveučilište do kraja studenog ove godine. Ipak, to ne znači da je sa časopisima sve gotovo. Dapače, u planu imamo:

    • dodatne radionice, koje će obuhvaćati konkretnije zadatke, npr. kako zaprimiti članak, kako izraditi broj časopisa, itd.
    • dodatna poboljšanja na samoj stranici, posao koji nikad nije gotov
    • naši studenti Ella Crnić, Sandro Slamar, Marijan Martinović, Lucija Piršljin, Lucija Kraljev, Tina Ćosić i Tonči Lučić vrijedno rade na skeniranju i OCR-u starih časopisa i brojeva bivšeg Filozofskog fakulteta koji će biti stavljeni na Morepress
    • i još mnogo toga!

    Zahvale

    Sudjelovati u projektu ove veličine nevjerojatna je čast i prilika nekome tko je tek izašao s faksa. Stoga prvo (first and foremost, što bi se reklo) moram zahvaliti dr. sc. Franji Peharu što me u ovo “uvalio”, a uz to i savjetovao, pomagao, motivirao.

    Zahvale naravno idu i svim studentima koji su sudjelovali i sudjeluju u Morepressu, redom Lucija Žilić, Domagoj Zafranović, Sara Anzulović, Kristian Burčul, Martina Vladisavljević, Damir Selimović, Ella Crnić, Sandro Slamar, Marijan Martinović, Lucija Piršljin, Lucija Kraljev, Tina Ćosić i Tonči Lučić

    Također moram zahvaliti i Tomislavu Jakopecu na nemilosrdnim recenzijama kôda i inzistiranjem na dokumentaciji, Ivani Morić-Filipović na organizaciji radionica i svakodnevnoj podršci u radu, Dori Rubinić na razumijevanju što provodim dio vremena na Morepress-u nauštrb Knjižnice, Mati Juricu na društvu u mirnim ranim zimskim danima te Tomislavu Sruku na promptnoj informatičkoj podršci kad treba nešto napraviti na poslužitelju ili DNS-u Sveučilišta. Osim toga, zahvala ide i cijeloj upravi Sveučilišta, na potpunoj podršci u pokretanju i održavanju platforme.