Menu

Jakov M. Vežić

Vizualno središte

U grafičkom dizajnu, raspored elemenata poput slika, teksta i drugih objekata važan je za kompozicijsku ravnotežu cjelokupne grafike. Dobar ili loš raspored elemenata može biti od presudne važnosti kada promatrač procjenjuje atraktivnost grafike. Tako će promatrači grafiku s neuravnoteženim rasporedom elemenata ocijeniti “lošom”, iako možda neće moći točno ocijeniti zašto je ona loša.

Jedan od čimbenika koji utječu na ravnotežu i raspored grafike je centriranje elemenata, bilo u odnosu na artboard, drugi element ili skup drugih elemenata.

Pojavom softvera za obradu slika, pojavile su se i mogućnosti brzog i lakog matematičkog centriranja elemenata, pa se tako u softverima mogu pronaći alati za vertikalna i horizontalna poravnanja. Primjerice, ako želimo vertikalno centrirati dva kvadrata različite veličine, ovakve mogućnosti bit će nam sasvim dovoljne.

Vertikalno centrirani kvadrati različite veličine.

Matematičko vs. vizualno središte u tipografiji

Međutim, nerijetko će se pojaviti slučaj kada matematičko centriranje elemenata neće izgledati kako treba. Iz tog razloga, dostupne funkcije matematičkog centriranja uvijek je potrebno koristiti s dozom skepticizma. Najefikasniji primjer za prikaz neuravnoteženosti matematičkog centriranja može se pronaći u tipografiji. Za primjer ćemo uzeti sva slova hrvatske abecede napisana u Times New Roman fontu.

Sva slova abecede napisana Times New Roman fontom.
Ovako prikazana, sva slova izgledaju sasvim normalno i potpuno čitljivo. Međutim, na ovoj slici, slova uopće nisu vertikalno centrirana u odnosu jedna na drugu. Razlog zbog kojeg ona nisu centrirana je taj što bi forsirano, matematičko centriranje svih slova izgledalo kako slijedi…
Matematički vertikalno centrirana slova iz prethodne slike.
Kao što se može vidjeti, naša abeceda odjednom postaje puno teže čitljiva, iako je strogo matematički centrirana (središte je označeno crvenom linijom). Prema tome, vidljivo je kako matematičko ili vizualno središte može biti presudno za dojam koji grafika ostavlja. Navedeni primjer u tipografiji je odavno riješen linijom teksta (baseline) u odnosu na koju se tekst poravnava.
Linija teksta rješava problem poravnanja slova jednog fonta.

Vizualno središte u izradi logotipa

Ipak, ovaj problem ne javlja se samo u tipografiji, već se može javiti i pri baratanju bilo kojim drugim elementima u grafičkom dizajnu. U izradi logotipa, čak i sitne dorade mogu biti presudne.

Lijevo: vizualno centriran “MP”. Desno: matematički centriran “MP”.
Na slici je prikazan koncept logotipa spojenih bijelih slova M i P te stiliziranih plavih kartica u pozadini. Iako su na logotipu s desne strane slova MP vertikalno matematički centrirana u odnosu na pozadinu, logotip s lijeve strane izgleda prirodnije, bez obzira što je razlika u poziciji slova MP iznimno mala.
Vertikalno i matematički centrirani logotip s guides-ima

Vizualno središte fotografije

Problem vizualnog središta može se javiti i pri postavljanju teksta na fotografiju, bilo za potrebe objavljivanja na mreži u sklopu neke novosti ili za potrebe izrade postera i promotivnih materijala. Na prikazanoj fotografiji, nikako nije poželjno tekstom prekriti cvijet, iz razloga što je cvijet dominantni detalj fotografije. Tako bi strogo matematičko centriranje teksta stvorilo lošu ravnotežu.

Nepoželjno, matematički centriran tekst u odnosu na fotografiju.
Vizualno središte ove fotografije, gdje je potrebno postaviti tekst, nalazi se iznad i desno (što je slučaj i u većini drugih fotografija).
Vizualno centriran tekst u odnosu na fotografiju.

Zaključno

U grafičkom dizajnu često je poželjno “slušati” vlastite oči, iako nam softver govori drugačije i nudi drukčija, matematička, rješenja. Vizualno središte, kao što smo mogli vidjeti, iznimno je važno za ravnotežu grafike, a samim time i za cjelokupni dojam koji grafika ostavlja na promatrača. Ukoliko vas ova tema zanima, za daljnje čitanje toplo preporučam Design in Theory and Practice, posebno poglavlje The Principles of Design.