Menu

Jakov M. Vežić

Standardizacija međuknjižnične posudbe u Hrvatskoj

Međuknjižnična posudba korisnicima je često nepoznata usluga. Od strane knjižničara, ona se koristi kao posljednja opcija, kada nijedna druga usluga ne može zadovoljiti informacijsku potrebu korisnika (isključujući desideratu i eventualnu nabavu građe). Međutim, zbog nepostojanja pravilnika i standarda o međuknjižničnoj posudbi u Hrvatskoj te zbog oslanjanja na papirnate potvrde i zahtjeve među knjižnicama, korisnik zatraženu građu, a samim time i informaciju, dobiva u vrlo nepravodobnom vremenu.

Usluga međuknjižnične posudbe u Hrvatskoj dodatno je opterećena raznim integriranim knjižničnim sustavima na našem području, koji ne dopuštaju međusobno slanje i zaprimanje zahtjeva (sustav prema sustavu) te ostalim sustavima za međuknjižničnu posudbu kad je riječ o međunarodnoj posudbi (npr. Subito).

Trenutna softverska rješenja u Hrvatskoj (Send 2.0 od Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković te MKP Omega od Društva knjižničara Zadar) ubrzavaju i olakšavaju vođenje dokumentacije i statistike o međuknjižničnoj posudbi (SEND ujedno služi i za elektroničko slanje i zaprimanje zahtjeva za međuknjižničnu posudbu), ali ne rješavaju problem standardiziranja postupaka.

Iz tog razloga, kako bi se omogućilo bilo kakvo centralizirano softversko/mrežno rješenje za međuknjižničnu posudbu, potrebno je standardizirati uslugu. To znači standardizirati

  • obrasce (metapodaci) za zahtjev građe
  • potvrde (metapodaci) o primitku građe
  • potvrde o cijeni (ili IFLA voucherima)
  • statistiku
  • i tako dalje

Standardizacijom navedenih postupaka te izradom centraliziranog softverskog rješenja znatno bi se poboljšala usluga međuknjižnične posudbe u cijeloj Hrvatskoj. Preko centraliziranog softverskog rješenja i korisnici bi mogli knjižnici direktno (elektronički) napraviti zahtjev za građom. Statistika o međuknjižničnoj posudbi također bi se prikupljala puno brže i to na razini cijele države. Standardizaciju usluge teoretski mogu provesti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i/ili Hrvatsko knjižničarsko društvo, dok se izrada softverskog rješenja može ili outsourceati ili ga može izraditi Komisija za informacijske tehnologije Hrvatskog knjižničarskog društva, pro bono.

Navedeno bi znatno poboljšalo kvalitetu međuknjižnične posudbe u Hrvatskoj, povećalo protok informacija među knjižnicama te povećalo zadovoljstvo korisnika koji žele što prije doći do informacija koje ih zanimaju.