Dizajn kataloga sljedeće generacije (prvi dio)

U knjižničarskoj literaturi, a i praksi, često se u zadnje vrijeme teži izradi “Google-like” kataloga, odnosno kataloga koji izgledom i funkcionalnošću podsjeća na Google. Žarište takvog kataloga je na jednostavnom pretraživanju, s jednom kućicom i po mogućnosti automatskim dovršavanjem upita. Međutim, u takvom katalogu značajno se zanemaruje drugi aspekt knjižničnog kataloga, jasno iskazan u postupcima korisnika novog FRBR-LRM modela , a to je pregledavanje (explore) kataloga.

Ukoliko radite s korisnicima, sigurno ste se susreli s upitima poput “Jel ima kojih novih knjiga?”, “Što ima novog od autora XY?”, “Što ima novog na temu XY?”, “Ima li još koja knjiga od ovog autora dok je pisao pod ovim imenom?” i sl. Katalog inspiriran Google-om teško će odgovoriti na ovakve upite, a s obzirom da katalog postoji kako bi korisniku olakšao dolazak do određene informacije, trebao bi biti u mogućnosti brzo i jednostavno odgovoriti na njih.

U ovom, prvom od dva dijela, opisat ću elemente koji su ključni i obvezni za dizajniranje kataloga sljedeće generacije (kako back-enda tako i front-enda). U drugom dijelu, prikazat ću prijedlog koncepta izgleda knjiničnog kataloga koji odgovara potrebama suvremenih korisnika. S obzirom na sve veći broj korisnika koji stranicama pristupaju s mobilnih uređaja, koncept će biti predstavljen u responsive obliku.

Inspiracija za navedeni izgled kataloga dolazi iz komercijalnih mrežnih mjesta koje će u ovom dijelu biti predstavljene poput Amazon-a, Book Depository-a, ali i Steam-a. Steam je posebno bio inspiracija za fokus na pregledavanje i dodatne mogućnosti poput recenziranja građe, prikaza građe koja će uskoro biti dostupna i sl.

Umjesto prikazivanja i opisivanja mrežnih stranica s dobrom praksom, prikazat ću neke elemente koji, po mom mišljenju, čine katalog prilagođenijim korisniku. Navedeni elementi mogu se podijeliti na elemente vezane uz pregledavanje kataloga te elemente vezane uz društveni aspekt:

Mogućnosti pregledavanja

  1. Nova građa

  2. Mogućnost pregledavanja novopristigle obrađene građe, pri čemu se ne misli na odvojeni bilten prinova, već na integriranu mogućnost filtriranja i sortiranja prema datumu pristizanja građe; navedena mogućnost dostupna je preko UNIMARC i MARC21 polja u kojima je zabilježeno kada je kataložni zapis napravljen i/ili izmijenjen, a moguće bi bilo i povezati informaciju o pristigloj obrađenoj građi preko inventarne knjige.

    Od hrvatskih kataloga, Zaki nudi dobar primjer integracije prinova u sâm katalog. Međutim, korisnicima bi vjerojatno bilo korisno i ponuditi blok koji prikazuje novopristiglu građu na samoj naslovnici kataloga, nešto nalik rješenju Steam-a i Amazon-a.

    Mogućnost izlistavanja prema prinovama u Zakiju
    New and trending blok na Steam-u
    New and interesting blok na Amazon-u
  3. Popularna građa

  4. Mogućnost pregledavanja prema popularnosti građe, koja se može definirati na više načina: prema broju posudbi, broju rezervacija, broju klikova na kataložni zapis i dr.

    Zaki opet prednjači po pitanju ove mogućnosti, pa tako nudi mogućnost pregledavanja “najčitanijih” knjiga u određenim vremenskim periodima. Međutim, kao i u prethodnom slučaju, smatram da je potrebno više istaknuti popularnu građu. Komercijalne stranice u ovom aspektu se oslanjaju uglavnom na najprodavanije primjerke, poput Book Depository-a.

    Mogućnost pregledavanja načitanijih knjiga u Zakiju
    Najprodavanije knjige na Book Depository-u
  5. Građa koja tek stiže

  6. Mogućnost pregledavanja inventarizirane građe koja je još uvijek u obradi te nije dostupna za posudbu, što je izvedivo ili povezivanjem s inventarnom knjigom ili povlačenjem zapisa koji su obradi a nemaju definiranih primjeraka (copy).

    Nažalost, u Hrvatskoj nijedan katalog ne nudi mogućnost pregledavanja ili pretraživanja građe koja je još uvijek u obradi. Mrežni bilten prinova Sveučilišne knjižnice Zadar ima ovu mogućnost, ali on nije integriran u knjižnični katalog. S komercijalne strane, Book Depository i Steam nude prikaz knjiga i video-igara koje izlaze uskoro (s mogućnošću pretkupnje – u knjižničnom katalogu ovo bi se moglo zamijeniti rezervacijom).

    Mrežni bilten prinova Sveučilišne knjižnice Zadar nudi mogućnost izlistavanja građe u obradi
    Nadolazeće igre na platformi Steam
    Knjige sa skorim datumom izdavanja (dostupne za kupnju odmah) na Book Depository-u
  7. Kategorije

  8. Mogućnost pregledavanja građe prema kategorijama, pri čemu se ne misli na podjelu prema UDK (upitno je znaju li uopće korisnici što je UDK). Ovo je moguće izvesti ili s društvenim označivanjem ili s kontroliranim rječnikom koji izrađuje knjižnica prilagođenim specifično za potrebe korisnika knjižnice ili mapiranim iz postojećih UDK informacija u zapisima u originalne kategorije koje izradi knjižnica. Ova mogućnost izvediva je samo izradom zasebne tablice u bazi podataka.

    Najbliže ovom elementu dolaze predmetnice, barem u katalozima u Hrvatskoj. Međutim, beletristika se u ovom pogledu zanemaruje, pa je tako u hrvatskim katalozima nemoguće dobiti odgovor na bilo kakav žanrovski upit. Knjižničar tako mora poznavati svu građu beletristike ako misli kvalitetno odgovoriti na upite poput “Dajte mi neki ljubić”, “Dajte mi neki krimić” i sl. Komercijalne stranice, kao što se da i pretpostaviti, kategorizaciju su dovele do savršenstva pa smatram da nije niti potrebno postavljati primjere za ovaj element.

  9. Prijedlozi općenito

  10. Mogućnost prikazivanja predloženih naslova za korisnika, bilo prema njegovoj povijesti pregledavanja kataložnih zapisa, posuđene građe ili dr., što pretpostavlja kvalitetno izrađenu bazu podataka korisnika.

    Zaki se ponovno iskazuje u ovom pogledu te u svakom kataložnom zapisu nudi “preporuke”. Ova mogućnost također je dostupna u većini komercijalnih stranica, koje na temelju prethodnih kupnji ili pregledavanja korisniku nude ostale proizvode. Steam u ovom slučaju nudi vrlo elegantno i nenametljivo rješenje koje zovu discovery queue. Ukratko, korisniku nudi “istraživanje” proizvoda koji bi ga mogli zanimati.

    Zaki: preporuke prema posudbi
    Steam-ov Discovery Queue

Društveni aspekt

  1. Recenziranje građe

  2. Mogućnost ostavljanja recenzije na kataložnom zapisu te sustav ocjenjivanja (bilo prema broju ili jednostavno s “predlažem/ne predlažem”). Izvedivo isključivo zasebnom tablicom u bazi podataka koja će biti povezana sa bibliografskim zapisima te bazom podataka korisnika.

    Od hrvatskih kataloga, jedino Crolist (Vero) nudi ocjenjivanje na temelju brojeva. Steam je opet primjer dobrog komercijalnog rješenja svojom ponudom recenzija na svaki proizvod. U kontekstu kataloga, recenzijama bi se ujedno omogućilo jednostavnije ostavljanje mišljenja za razliku od blogova koje je potrebno i kreirati i održavati.

    Ocjenjivanje u Crolist katalogu
    Recenzije u Steam-u
  3. Prijedlozi prijatelja

  4. Mogućnost prikazivanja prijedloga naslova prema naslovima koje prijatelji (što pretpostavlja mogućnost dodavanja prijatelja u katalogu) korisnika posuđuju, pregledavaju i dr. Za ovu mogućnost nije nužno potrebno raditi zasebnu tablicu već je moguće izraditi algoritam koji uzima podatke iz bibliografskih zapisa, tablice recenzije te baze podataka korisnika.

    Kako nijedan hrvatski katalog nema mogućnosti dodavanja prijatelja, preostaju nam komercijalni primjeri: Steam tako, na primjer, ima kategoriju na naslovnoj stranici nazvanu “Trending among friends“.

    Steam: Trending among friends
  5. Prijedlozi knjižničara

  6. Mogućnost prikazivanja prijedloga knjižničara (jednostavnim “featured” stilom). Iako je ovu mogućnost tehnički moguće izvesti preko tablice recenzija i prepoznavanja uloga iz baze podataka korisnika, vjerojatno je bolje izraditi zasebnu tablicu kako ne bi došlo do zabune u recenzijama.

    Ovu mogućnost često možemo vidjeti na naslovnim stranicama knjižnice, ne kataloga, ali smatram kako bi element prijedloga knjižničara, barem što se tiče knjižnične građe, bio prikladniji u samom katalogu, dok je mrežna stranica knjižnice (ako pretpostavimo da su stranice odvojene) prikladnija za događanja u knjižnici i sl. objave.

Osim navedenih mogućnosti, još je niz dodatnih mogućnosti koje katalozi mogu integrirati a koji ovdje nisu navedeni. Na primjer, prilagođavanje prikaza zapisa od strane korisnika (umjesto striktnog oslanjanja na ISBD). Naravno, ovakva mogućnost bila bi moguća samo u UNIMARC-u koji ne integrira interpunkcije ISBD-a u bazu podataka.

U sljedećem dijelu, predstavit ću živi dizajn koncepta kataloga sljedeće generacije koji sadržava što više mogućnosti navedenih u ovom tekstu.